28.01.2021.
Da bi stranci mogli da borave u Republici Srbiji u periodu dužem od 90 dana neophodno je da imaju odobren privremeni boravak, stalno nastanjenje ili da poseduju vizu za duži boravak po osnovu zapošljavanja (viza d). Razlozi koji čine svrhu boravka opravdanom i zbog kojih može da se odobri privremeni boravak su navedeni u Zakonu o strancima i oni su sledeći:
Kako je najčešći osnov za dobijanje privremenog boravka po osnovu rada, u nastavku teksta ćemo obraditi samo ovaj osnov za dobijanje privremenog boravka.
Prvi korak je sprovođenje market testa.
Naime, privredno društvo koje želi da zaposli stranca u obavezi je da podnese prijavu potrebe za zapošljavanjem Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ). Nadležni NSZ u roku od 10 dana objavljuje mišljenje o ispunjenosti uslova da na evidenciji NSZ-a nema drugih lica sa kvalifikacijama koje privredno društvo zahteva (za radno mesto na kome će biti angažovan stranac). Dobijeno mišljenje predstavlja jedan od dokumenata koji se podnose nadležnoj Policijskoj upravi.
Drugi korak je podnošenje Zahteva za izdavanje privremenog boravka.
Prvi uslov koji mora biti ispunjen u postupku podnošenja zahteva jeste da stranac u pasošu ima pečat granične policije o ulasku na teritoriju Srbije. Pečat mora biti sa tačnim datumom i tačnim mestom ulaska u Srbiju. Postupak za odobrenje privremenog boravka i ishodovanja radne dozvole ne može biti sproveden ukoliko stranac pri ulasku u Srbiju nije dobio pečat granične policije. Nakon toga sledi prijava boravišta stranca odnosno dobijanje “belog kartona”. Naime, vlasnik stana u kome će stranac boraviti dužan je da najkasnije 24 sata nakon dolaska stranca u mesto boravka prijavi njegov boravak u lokalnoj Policijskoj upravi. Dokumentacija koja se podnosi je prijava boravišta stranca, pasoš stranca i dokaz o vlasništvu stana.
Nakon sprovedene gorenavedene procedure sledi postupak za izdavanje privremenog boravka. Naime, zahtev za odobrenje privremenog boravka u Srbiji se podnosi nadležnoj Policijskoj upravi, koja ga zatim prosleđuje u Beograd – Ministarstvu za unutrašnje poslove, koji u postupku interne kontrole ispituje ispunjenost uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak. Obrada tih podataka i kontrola MUP-a u redovnim okolnostima traje do mesec dana. Uz zahtev se podnosi sledeća dokumentacija:
Odobrenje privremenog boravka unosi se u putnu ispravu (pasoš). Stranac može podneti zahtev za produženje privremenog boravka najkasnije 30 dana pre isteka roka važenja privremenog boravka. Privremeni boravak strancu u Srbiji može nadležni organ da odobri na period duži od 90 dana, a do jedne godine, u zavisnosti od svakog konkretnog slučaja.
Treći korak je podnošenje Zahteva za izdavanje radne dozvole.
Nacionalna služba za zapošljavanje izdaje radne dozvole onim licima kojima je prethodno odobren privremeni boravak. Zahtev za izdavanje radne dozvole poslodavac podnosi NSZ-u prema sedištu privrednog društva.
Dokumentacija potrebna za izdavanje radne dozvole za zapošljavanje je:
Dve godina nakon što je stupio na snagu Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Skupština Republike Srbije je dana 28. aprila 2023. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije koji je stupio na snagu dana 7. maja 2023. godine.
Tokom 2021. godine usvojen je pravni okvir koji reguliše status kupca-proizvođača (Prosumer-a) i koji uključuje Zakon o energetici, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Uredbu o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača i nekoliko pravilnika. Prosumer je izraz koji se u praksi odomaćio, a zapravo potiče od spojenih reči engleskog jezika „producer“ i „consumer“
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2020. godine Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti („Zakon“), čija primena je počela 2. februara 2021. godine.
Ovim Zakonom se na novi način uvode obaveze za subjekte koji stvaraju arhivsku građu i dokumentarni materijal, te se pravi razlika između arhivske građe i dokumentarnog materijala. Dokumentacija koja se trajno čuva, koja je od značaja za kulturu, umetnost, nauku, prosvetu i druge društvene oblasti i koja je kao takva definisana u listi kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja naziva se arhivska građa. Dokumentacija koja se ne mora trajno čuvati i koja se može uništiti, posle isteka roka važenja predviđenog listom kategorija, naziva se dokumentarni materijal. Takođe, uređuje se pojam arhivske knjige koja predstavlja osnovnu evidenciju o celukupnoj arhivskoj građi i dokumentarnom materijalu nastalom u radu privrednog društva.