Privatizacija – još uvek aktuelan proces u Republici Srbiji

05.03.2021.

Poslednji u nizu zakonodavnih okvira koji uređuju proces privatizacije u Republici Srbiji uspostavljen je 2014 godine.

Od tada je došlo do određenih promena tako da je danas Ministarstvo Privrede Republike Srbije („Ministarstvo“) ključni nosilac ovog  procesa.

U tom smislu, Ministarstvo između ostalog sprovodi postupak privatizacije, kontroliše postupak privatizacije, prodaje javni kapital iskazan u akcijama ili udelima te sprovodi ostale aktivnosti predviđene Zakonom o privatizaciji („Zakon“) i odgovarajućim podzakonskim aktima.

Kako je u privatizacionom portfelju Ministarstva preostalo više od sedamdeset preduzeća (http://www.priv.rs/vesti) korisno je podsetiti na modele i metode privatizacije kao i na kategoriju velikog subjekta privatizacije te pojma i ulogu pisma o zainteresovanosti.

Modeli privatizacije su:

  • prodaja kapitala;
  • prodaja imovine;
  • prenos kapitala bez naknade;
  • strateško partnerstvo.

Metod prodaje kapitala i imovine je javno prikupljanje ponuda sa javnim nadmetanjem.

Kapital subjekta privatizacije izražen u akcijama može se prodavati i:

  • u skladu sa zakonom koji uređuje tržište hartija od vrednosti;
  • prihvatanjem ponude za preuzimanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava.

Metodi privatizacije putem prenosa kapitala bez naknade su:

  • prenos zaposlenima;
  • prenos strateškim investitorima u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju podsticaj direktnih investicija.

Metod privatizacije putem strateškog partnerstva je javno prikupljanje ponuda.

U postupku privatizacije moguće je primeniti kombinaciju više metoda i modela privatizacije u cilju efikasnijeg sprovođenja ovog postupka.

U sklopu prvih izmena i dopuna Zakona uveden je kao novi pojam „Veliki subjekt privatizacije“ i to kao subjekt privatizacije čiji poslovni prihodi za poslovnu godinu koja prethodi pokretanju postupka privatizacije iznose najmanje 50 milijardi dinara.

Vlada propisuje uslove, način i postupak sprovođenja prodaje kapitala velikih subjekata privatizacije metodom javnog prikupljanja ponuda.

Pozivanje potencijalnih učesnika u privatizacionom procesu da podnesu pismo o zainteresovanosti je postupak koji je uveden Zakonom 2014 godine. Pismo o zainteresovanosti je iskazivanje interesa za određeni subjekt i model privatizacije, sa osnovnim podacima o zainteresovanom kupcu odnosno strateškom investitoru i predlogom indikativne cene, investicionog programa, okvirnog plana poslovanja i broja zaposlenih na neodređeno vreme, kao i drugim podacima od značaja određenim javnim pozivom.

Za sva pitanja u vezi sa privatizacionim procesom u Republici Srbiji stojimo Vam na raspolaganju.

Još vesti

Neke novine koje donosi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije

Dve godina nakon što je stupio na snagu Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Skupština Republike Srbije je dana 28. aprila 2023. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije koji je stupio na snagu dana 7. maja 2023. godine.


Saznaj više >
Prikaži sve

Kupac-proizvođač – značajna novina u oblasti energetike

Tokom 2021. godine usvojen je pravni okvir koji reguliše status kupca-proizvođača (Prosumer-a) i koji uključuje Zakon o energetici, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Uredbu o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača i nekoliko pravilnika. Prosumer je izraz koji se u praksi odomaćio, a zapravo potiče od spojenih reči engleskog jezika „producer“ i „consumer“


Saznaj više >

Arhiviranje po novom zakonu

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2020. godine Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti („Zakon“), čija primena je počela 2. februara 2021. godine.

Ovim Zakonom se na novi način uvode obaveze za subjekte koji stvaraju arhivsku građu i dokumentarni materijal, te se pravi razlika između arhivske građe i dokumentarnog materijala. Dokumentacija koja se trajno čuva, koja je od značaja za kulturu, umetnost, nauku, prosvetu i druge društvene oblasti i koja je kao takva definisana u listi kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja naziva se arhivska građa. Dokumentacija koja se ne mora trajno čuvati i koja se može uništiti, posle isteka roka važenja predviđenog listom kategorija, naziva se dokumentarni materijal. Takođe, uređuje se pojam arhivske knjige koja predstavlja osnovnu evidenciju o celukupnoj arhivskoj građi i dokumentarnom materijalu nastalom u radu privrednog društva.


Saznaj više >