05.03.2021.
Poslednji u nizu zakonodavnih okvira koji uređuju proces privatizacije u Republici Srbiji uspostavljen je 2014 godine.
Od tada je došlo do određenih promena tako da je danas Ministarstvo Privrede Republike Srbije („Ministarstvo“) ključni nosilac ovog procesa.
U tom smislu, Ministarstvo između ostalog sprovodi postupak privatizacije, kontroliše postupak privatizacije, prodaje javni kapital iskazan u akcijama ili udelima te sprovodi ostale aktivnosti predviđene Zakonom o privatizaciji („Zakon“) i odgovarajućim podzakonskim aktima.
Kako je u privatizacionom portfelju Ministarstva preostalo više od sedamdeset preduzeća (http://www.priv.rs/vesti) korisno je podsetiti na modele i metode privatizacije kao i na kategoriju velikog subjekta privatizacije te pojma i ulogu pisma o zainteresovanosti.
Modeli privatizacije su:
Metod prodaje kapitala i imovine je javno prikupljanje ponuda sa javnim nadmetanjem.
Kapital subjekta privatizacije izražen u akcijama može se prodavati i:
Metodi privatizacije putem prenosa kapitala bez naknade su:
Metod privatizacije putem strateškog partnerstva je javno prikupljanje ponuda.
U postupku privatizacije moguće je primeniti kombinaciju više metoda i modela privatizacije u cilju efikasnijeg sprovođenja ovog postupka.
U sklopu prvih izmena i dopuna Zakona uveden je kao novi pojam „Veliki subjekt privatizacije“ i to kao subjekt privatizacije čiji poslovni prihodi za poslovnu godinu koja prethodi pokretanju postupka privatizacije iznose najmanje 50 milijardi dinara.
Vlada propisuje uslove, način i postupak sprovođenja prodaje kapitala velikih subjekata privatizacije metodom javnog prikupljanja ponuda.
Pozivanje potencijalnih učesnika u privatizacionom procesu da podnesu pismo o zainteresovanosti je postupak koji je uveden Zakonom 2014 godine. Pismo o zainteresovanosti je iskazivanje interesa za određeni subjekt i model privatizacije, sa osnovnim podacima o zainteresovanom kupcu odnosno strateškom investitoru i predlogom indikativne cene, investicionog programa, okvirnog plana poslovanja i broja zaposlenih na neodređeno vreme, kao i drugim podacima od značaja određenim javnim pozivom.
Za sva pitanja u vezi sa privatizacionim procesom u Republici Srbiji stojimo Vam na raspolaganju.
Dve godina nakon što je stupio na snagu Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Skupština Republike Srbije je dana 28. aprila 2023. godine usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije koji je stupio na snagu dana 7. maja 2023. godine.
Tokom 2021. godine usvojen je pravni okvir koji reguliše status kupca-proizvođača (Prosumer-a) i koji uključuje Zakon o energetici, Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, Uredbu o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača i nekoliko pravilnika. Prosumer je izraz koji se u praksi odomaćio, a zapravo potiče od spojenih reči engleskog jezika „producer“ i „consumer“
Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 2020. godine Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti („Zakon“), čija primena je počela 2. februara 2021. godine.
Ovim Zakonom se na novi način uvode obaveze za subjekte koji stvaraju arhivsku građu i dokumentarni materijal, te se pravi razlika između arhivske građe i dokumentarnog materijala. Dokumentacija koja se trajno čuva, koja je od značaja za kulturu, umetnost, nauku, prosvetu i druge društvene oblasti i koja je kao takva definisana u listi kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja naziva se arhivska građa. Dokumentacija koja se ne mora trajno čuvati i koja se može uništiti, posle isteka roka važenja predviđenog listom kategorija, naziva se dokumentarni materijal. Takođe, uređuje se pojam arhivske knjige koja predstavlja osnovnu evidenciju o celukupnoj arhivskoj građi i dokumentarnom materijalu nastalom u radu privrednog društva.