04.11.2026.
Strani osnivač može da osnuje društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) u Srbiji bez dolaska u zemlju, bez domaćeg suvlasnika i sa simboličnim kapitalom, ali većina problema nastaje van samog upisa u Agenciju za privredne registre (APR): kod kvalifikovanog potpisa direktora, bankovnog računa i stvarnog vlasnika.
Zakon o privrednim društvima ne pravi razliku između domaćih i stranih osnivača i ne traži srpskog državljanina ni kao člana ni kao direktora. Zato osnivanje deluje jednostavno.
Osnivanje DOO vodi se isključivo elektronski. Od 2023. godine, APR odbacuje prijave u papirnoj formi, a osnivački akt i prijava podnose se potpisani kvalifikovanim elektronskim sertifikatom.
Sam postupak osnivanja pred APR-om traje maksimalno 5 radnih dana, ali je duži period potreban kod pripreme dokumentacije.
Osnivač i direktor nisu isto za boravak. Za osnivanje DOO strancu nije potrebna jedinstvena dozvola za boravak i rad. Ali osnivanje firme samo po sebi nije zakonski osnov za boravak, a direktor koji živi i radi u Srbiji duže od 90 dana u periodu od 180 dana u većini slučajeva mora da ima dozvolu za privremeni boravak i rad. Ako osnivač planira da se preseli, to treba urediti uporedo sa osnivanjem, a ne posle.
Ugovor sa direktorom. Direktor može da zasnuje radni odnos u društvu ili da bude angažovan po ugovoru o pravima i obavezama direktora, bez radnog odnosa. Izbor utiče na obaveze plaćanja doprinosa i na status stranca, pa se bira unapred.
Bankovni račun nije formalnost. Bez poslovnog računa društvo ne može da prima ni vrši plaćanja, tako da ne može poslovati ukoliko nema otvoren račun u banci u Srbiji. Banke traže dokumentaciju o vlasničkoj strukturi i izjavu o stvarnom vlasniku, pa je dobro tražiti njihov spisak dokumenata pre osnivanja.
Stvarni vlasnik se evidentira odvojeno. Podatke o stvarnom vlasniku moguće je uneti već u postupku e-registracije, a ako se to ne uradi, zastupnik ih mora evidentirati u zakonskom roku od upisa društva (prema zakonu iz 2025. godine rok je 30 dana). Za stranu strukturu sa više nivoa vlasnika to znači da treba prikupiti dokumenta o celom lancu, ne samo o prvom osnivaču. Od 2026. godine društvo svake godine mora i da potvrdi te podatke.
Osnovni kapital je simboličan, ali nije nula. Najmanji upisani kapital je 100 dinara i ne mora da se uplati pri registraciji; osnivač može da ga uplati kasnije, u roku od pet godina od upisa. U praksi je kapital od 100 dinara dovoljan za registraciju, ali se retko poklapa sa stvarnim potrebama društva, pa se razmišlja o realnom iznosu.
Kvalifikovani elektronski sertifikat se može uzeti samo lično od strane lica koje je zastupnik društva. Nije moguće po punomoćju uzeti kvalifikovani potpis.
Sam upis u APR traje nekoliko radnih dana, a ceo postupak je određen onim što osnivač mora da pripremi u inostranstvu. Naknade APR-a se povremeno menjaju, pa iznose uvek proveriti u aktuelnom cenovniku.
| Stavka | Iznos ili rok | Napomena |
|---|---|---|
| Naknada APR-a za osnivanje, e-prijava | 8.000 RSD | Proveriti aktuelni cenovnik |
| Odluka APR-a o prijavi | Do 5 radnih dana od uredne prijave | U praksi 3–5 radnih dana |
| Apostille i overen prevod | Zavisi od države i tumača | Najčešći uzrok kašnjenja |
| Osnovni kapital | Najmanje 100 RSD | Uplata se može odložiti do 5 godina |
| Kvalifikovani elektronski sertifikat | Zavisi od izdavaoca | Potreban za potpis prijave |
Troškovi koji se ne vide u cenovniku APR-a: advokatska naknada, overa punomoćja u inostranstvu, otvaranje računa, kao i knjigovodstvene usluge nakon osnivanja.
Kad stigne rešenje APR-a, posao nije završen. Ovo je redosled:
Osnivanje DOO za stranog osnivača je pravno jednostavno, ali praktično traži dobru pripremu: dokumenta spremna za Srbiju, jasna odluka ko je direktor i gde živi, plan za račun i pripremljena evidencija stvarnog vlasnika. Kad se ta četiri pitanja reše pre prijave, upis u APR postaje najlakši deo posla.
Tekst je opšte informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Propisi, naknade i praksa banaka i organa se menjaju, pa se u konkretnom slučaju proveravaju pre pokretanja postupka.
Svaka greška napravljena na početku radnog odnosa — nepotpisan ugovor pre prvog radnog dana, propuštena prijava na CROSO, nepostojeći akt o proceni rizika — kasnije se poslodavcu vraća kroz inspekcijski nadzor, prekršajne kazne ili radni spor. Zakon o radu propisuje tačno šta poslodavac mora da uradi pre nego što zaposleni počne sa radom, a mi smo to sveli na deset koraka koje svaki poslodavac treba da prođe.
Sveobuhvatan pregled postupka likvidacije društva sa ograničenom odgovornošću u Srbiji – faze postupka, zakonski rokovi, razlika u odnosu na stečaj
U poslednje vreme se u javnosti često razmatra pitanje korišćenja nuklearne energije u Republici Srbiji. Ispod je kratak prikaz važećeg okvira kojim je ova materija uređena i obrađena.