Osnivanje DOO u Srbiji za stranog osnivača: šta je potrebno znati unapred

04.11.2026.

Strani osnivač može da osnuje društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) u Srbiji bez dolaska u zemlju, bez domaćeg suvlasnika i sa simboličnim kapitalom, ali većina problema nastaje van samog upisa u Agenciju za privredne registre (APR): kod kvalifikovanog potpisa direktora, bankovnog računa i stvarnog vlasnika.

Zakon o privrednim društvima ne pravi razliku između domaćih i stranih osnivača i ne traži srpskog državljanina ni kao člana ni kao direktora. Zato osnivanje deluje jednostavno.

1. Koraci osnivanja, od odluke do upisa

Osnivanje DOO vodi se isključivo elektronski. Od 2023. godine, APR odbacuje prijave u papirnoj formi, a osnivački akt i prijava podnose se potpisani kvalifikovanim elektronskim sertifikatom.

  1. Izbor oblika. DOO je najčešći izbor kada osnivač želi ograničenu odgovornost. Strano društvo može umesto toga otvoriti ogranak ili predstavništvo, ali tada za obaveze odgovara strano društvo.
  2. Osnivački akt. Za jednočlano DOO to je odluka o osnivanju, a za višečlano ugovor o osnivanju. Sadrži podatke o osnivačima, poslovno ime, delatnost, sedište, osnovni kapital i zastupnika.
  3. Dokumenta stranog osnivača. Ako je osnivač strano pravno lice, treba izvod iz registra zemlje porekla, a ako je fizičko lice, identifikacioni dokument. Strani dokumenti moraju imati apostille (ili legalizaciju, ako zemlja nije potpisnica Haške konvencije) i overen prevod stalnog sudskog tumača.
  4. Punomoćje. Osnivač ne mora lično da dođe: može da ovlasti advokata specijalnim punomoćjem, overenim u zemlji osnivača i apostiliranim. Advokat tada potpisuje akt svojim kvalifikovanim sertifikatom i podnosi prijavu.
  5. Podnošenje prijave i plaćanje takse preko portala APR-a. Od 2026. prijava na portal ide samo preko eID korisničkog naloga.
  6. Rešenje APR-a u elektronskom obliku, koje je istovremeno dokaz da društvo postoji i osnov za sledeće korake (račun, evidencija stvarnog vlasnika).

Sam postupak osnivanja pred APR-om traje maksimalno 5 radnih dana, ali je duži period potreban kod pripreme dokumentacije.

2. Pet stvari koje niko ne kaže unapred

Osnivač i direktor nisu isto za boravak. Za osnivanje DOO strancu nije potrebna jedinstvena dozvola za boravak i rad. Ali osnivanje firme samo po sebi nije zakonski osnov za boravak, a direktor koji živi i radi u Srbiji duže od 90 dana u periodu od 180 dana u većini slučajeva mora da ima dozvolu za privremeni boravak i rad. Ako osnivač planira da se preseli, to treba urediti uporedo sa osnivanjem, a ne posle.

Ugovor sa direktorom. Direktor može da zasnuje radni odnos u društvu ili da bude angažovan po ugovoru o pravima i obavezama direktora, bez radnog odnosa. Izbor utiče na obaveze plaćanja doprinosa i na status stranca, pa se bira unapred.

Bankovni račun nije formalnost. Bez poslovnog računa društvo ne može da prima ni vrši plaćanja, tako da ne može poslovati ukoliko nema otvoren račun u banci u Srbiji. Banke traže dokumentaciju o vlasničkoj strukturi i izjavu o stvarnom vlasniku, pa je dobro tražiti njihov spisak dokumenata pre osnivanja.

Stvarni vlasnik se evidentira odvojeno. Podatke o stvarnom vlasniku moguće je uneti već u postupku e-registracije, a ako se to ne uradi, zastupnik ih mora evidentirati u zakonskom roku od upisa društva (prema zakonu iz 2025. godine rok je 30 dana). Za stranu strukturu sa više nivoa vlasnika to znači da treba prikupiti dokumenta o celom lancu, ne samo o prvom osnivaču. Od 2026. godine društvo svake godine mora i da potvrdi te podatke.

Osnovni kapital je simboličan, ali nije nula. Najmanji upisani kapital je 100 dinara i ne mora da se uplati pri registraciji; osnivač može da ga uplati kasnije, u roku od pet godina od upisa. U praksi je kapital od 100 dinara dovoljan za registraciju, ali se retko poklapa sa stvarnim potrebama društva, pa se razmišlja o realnom iznosu.

Kvalifikovani elektronski sertifikat se može uzeti samo lično od strane lica koje je zastupnik društva. Nije moguće po punomoćju uzeti kvalifikovani potpis.

3. Koliko traje i šta košta

Sam upis u APR traje nekoliko radnih dana, a ceo postupak je određen onim što osnivač mora da pripremi u inostranstvu. Naknade APR-a se povremeno menjaju, pa iznose uvek proveriti u aktuelnom cenovniku.

Stavka Iznos ili rok Napomena
Naknada APR-a za osnivanje, e-prijava 8.000 RSD Proveriti aktuelni cenovnik
Odluka APR-a o prijavi Do 5 radnih dana od uredne prijave U praksi 3–5 radnih dana
Apostille i overen prevod Zavisi od države i tumača Najčešći uzrok kašnjenja
Osnovni kapital Najmanje 100 RSD Uplata se može odložiti do 5 godina
Kvalifikovani elektronski sertifikat Zavisi od izdavaoca Potreban za potpis prijave

Troškovi koji se ne vide u cenovniku APR-a: advokatska naknada, overa punomoćja u inostranstvu, otvaranje računa, kao i knjigovodstvene usluge nakon osnivanja.

4. Prvih 30 dana posle upisa

Kad stigne rešenje APR-a, posao nije završen. Ovo je redosled:

  • Evidentirati stvarnog vlasnika u Centralnoj evidenciji i sačuvati dokumenta o vlasničkoj strukturi.
  • Otvoriti poslovni račun; unapred pripremiti dokumenta koja banka traži od stranog osnivača.
  • Uplatiti osnovni kapital, ako je osnivačkim aktom predviđena uplata pri osnivanju.
  • Zaključiti ugovor sa direktorom (radni odnos ili ugovor o pravima i obavezama direktora).
  • Ako direktor ili osnivač dolazi da živi i radi u Srbiji, pokrenuti postupak za jedinstvenu dozvolu.
  • Proveriti ko u društvu ima eID nalog i kvalifikovani sertifikat za buduće prijave u APR-u.
  • Postaviti korporativni kalendar (finansijski izveštaji, sednica skupštine, godišnja provera stvarnog vlasnika).
  • Angažovati knjigovođu; poreska pitanja rešavati sa poreskim savetnikom.

Zaključak

Osnivanje DOO za stranog osnivača je pravno jednostavno, ali praktično traži dobru pripremu: dokumenta spremna za Srbiju, jasna odluka ko je direktor i gde živi, plan za račun i pripremljena evidencija stvarnog vlasnika. Kad se ta četiri pitanja reše pre prijave, upis u APR postaje najlakši deo posla.

Tekst je opšte informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Propisi, naknade i praksa banaka i organa se menjaju, pa se u konkretnom slučaju proveravaju pre pokretanja postupka.

Još vesti

Zasnivanje radnog odnosa: checklist-a koju svaki poslodavac mora da ispoštuje

Svaka greška napravljena na početku radnog odnosa — nepotpisan ugovor pre prvog radnog dana, propuštena prijava na CROSO, nepostojeći akt o proceni rizika — kasnije se poslodavcu vraća kroz inspekcijski nadzor, prekršajne kazne ili radni spor. Zakon o radu propisuje tačno šta poslodavac mora da uradi pre nego što zaposleni počne sa radom, a mi smo to sveli na deset koraka koje svaki poslodavac treba da prođe.


Saznaj više >
Prikaži sve

Likvidacija društva sa ograničenom odgovornošću u Srbiji – Postupak i Rokovi

Sveobuhvatan pregled postupka likvidacije društva sa ograničenom odgovornošću u Srbiji – faze postupka, zakonski rokovi, razlika u odnosu na stečaj


Saznaj više >

Nuklearne elektrane u Srbiji – status pravnog okvira

U poslednje vreme se u javnosti često razmatra pitanje korišćenja nuklearne energije u Republici Srbiji. Ispod je kratak prikaz važećeg okvira kojim je ova materija uređena i obrađena.


Saznaj više >