15.01.2021.
7. januara 2021. godine stupio je na snagu Pravilnik o bližim uslovima za podnošenje zahteva za odobrenje privremenog boravka elektronskim putem („Pravilnik“). Pravilnik je, na osnovu člana 41. stav (10) Zakona o strancima („Službeni glasnik RS“, br. 24/18 i 31/19), doneo Ministar unutrašnjih poslova i primenjivaće se od 1. aprila 2021. godine.
Pravilnikom se propisuju bliži uslovi za podnošenje zahteva za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka stranih državljana elektronskim putem. Stranac može podneti zahtev iz inostranstva, odnosno kada se nalazi na teritoriji Republike Srbije. Postupak podrazumeva prvo da se stranac registruje na portalu eUprava, a potom se zahtev podnosi na portalu, u okviru usluge na domenu pod nazivom „Livinginserbia“. Dodatna pogodnost za strane državljane je i dvojezični obrazaca zahteva za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka elektronskim putem koji je dat kao prilog Pravilnika i čini njegov sastavni deo.
Za više informacija, kontaktirajte nas na ksenija.sorajic@ksel.rs ili na una.draganic@ksel.rs
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.