24.06.2026.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Jedna od ključnih novina odnosi se na internet prodaju i digitalne platforme. Zakon uvodi jasnija pravila za: online prodavnice, marketplace platforme i digitalne usluge i sadržaj.
Cilj je da potrošač u digitalnom okruženju ima isti nivo zaštite kao i u fizičkoj prodavnici, uz veću transparentnost informacija o proizvodima i uslugama.
Zakon uvodi obavezu da se prilikom oglašavanja sniženja mora prikazati i najniža cena proizvoda u prethodnih 30 dana.
Ova odredba ima za cilj da spreči praksu veštačkog povećanja cena neposredno pre akcija i da obezbedi realno prikazivanje popusta.
Po prvi put se detaljnije uređuje oblast korisničkih recenzija. Trgovci su dužni da obezbede da:
Ovo je odgovor na sve češću praksu zloupotrebe online recenzija u e-commerce okruženju.
Zakon po prvi put sistematski uređuje:
Potrošači sada imaju jasnije definisana prava u slučaju neispravnog funkcionisanja digitalnih usluga, uključujući mogućnost reklamacije i zaštite.
Trgovac može odgovarati za nesaobraznost proizvoda ili digitalne usluge ako je problem nastao zbog neadekvatnog ili nepotpunog uputstva za korišćenje ili instalaciju.
Za privredne subjekte, novi zakon donosi potrebu za:
Posebno je važno da kompanije koje posluju online preispitaju svoje web shopove i marketplace prisustvo.
Novi Zakon o zaštiti potrošača predstavlja značajan korak ka modernizaciji potrošačkog prava u Srbiji. Fokus je jasno usmeren na digitalno tržište, transparentnost cena i jačanje poverenja u e-commerce.
Iako zakon donosi dodatne obaveze za trgovce, njegov osnovni cilj je uspostavljanje fer i predvidivih tržišnih uslova, kao i bolja zaštita krajnjih korisnika u sve kompleksnijem digitalnom okruženju.
Odricanje od odgovornosti: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet.
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.
Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.