11.06.2021.
Narodna skupština Republike Srbije je usvojila novi Zakon o zaštiti poslovne tajne („Sl. glasnik RS“, br. 53/2021), a koji je stupio na snagu 5. juna 2021. godine (u daljem tekstu: „Zakon“). Novim Zakonom vrši se, između ostalog, usklađivanje sistema zaštite poslovne tajne sa relevantnim propisima Evropske unije. Kako je navedeno u obrazloženju zakona, novi Zakon bi trebalo da odvrati konkurenciju od nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslovne tajne.
Zakon daje jasnu definiciju koje informacije se mogu smatrati poslovnom tajnom i koje uslove treba da ispune kako bi se smatrali poslovnom tajnom i kao takvi bili zaštićeni Zakonom. Takođe, uređuje se pod kojim uslovima se pribavljanje, korišćenje i otkrivanje poslovne tajne smatra zakonitim, a pod kojim uslovima se smatra nezakonitim.
Poslovna tajna u najširem smislu je bilo koja poverljiva poslovna informacija koja ima tržišnu vrednost zbog toga što predstavlja tajnu, a koja nekom fizičkom ili pravnom licu obezbeđuje prednost u odnosu na konkurenciju i za koju lice koje je poseduje preduzima razumne mere za očuvanje tajnosti.
Zakon precizira šta se smatra zakonitim, a šta nezakonitim pribavljanjem, korišćenjem i otkrivanjem poslovne tajne. Tako, pribavljanje poslovne tajne smatra se zakonitim ako je poslovna tajna pribavljena na jedan od sledećih načina:
Kao jedna od novina koju ovaj Zakon donosi izdvaja se i ta da će se pored pravnih lica i odgovornih lica u njima od sada kažnjavati i preduzetnici i fizička lica koja nezakonito pribave, koriste ili otkriju poslovnu tajnu. Tako, ukoliko se radi o privrednom prestupu, kazne izose od 50.000 do 3.000.000 dinara, a ako je u pitanju prekršaj kazne su od 20.000 do 500.000 dinara.
Novim Zakonom uvodi se i produženje roka za podnošenje tužbe zbog povrede poslovne tajne – tako, tužba zbog povrede poslovne tajne može se podneti u roku od godinu dana od dana kada je tužilac saznao za povredu i lice za koje se sumnja da je povredilo poslovnu tajnu (subjektivni rok), a najkasnije u roku od pet godina od dana učinjene povrede ili od dana poslednje učinjene povrede ako se povreda vrši kontinuirano (objektivni rok). Efikasnosti zaštite poslovne tajne doprinosi činjenica da je postupak po tužbi hitan.
Na ovaj način, zakonodavac je postavio sve pravne osnove za zaštitu poslovne tajne, a na privrednim društvima je obaveza da svoja opšta akta usklade sa važećom regulativom kako bi u eventualnom sudskom postupku ostvarili svoja prava na najbolji mogući način.
Početkom novembra 2022, Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je nekoliko postupaka po službenoj dužnosti protiv različitih učesnika na tržištu.
Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak ispitivanja povrede konkurencije ex officio protiv privrednog društva Apcom CE Kereskedelmi Korlátolt Felelősségű Társaság iz Mađarske i APCOM DISTRIBUTION PREDUZEĆA ZA TRGOVINU I USLUGE D.O.O., BEOGRAD iz Beograda radi utvrđivanja postojanja povrede konkurencije iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije.
Komisija za zaštitu konkurencije je izvršila nenajavljeni uviđaj i pokrenula ex officio postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv privrednog društva Polet-keramika Novi Bečej, radi ispitivanja postojanja restriktivnog sporazuma iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije, kojim se ograničava konkurencija na tržištu veleprodaje keramičkih pločica u Srbiji.