19.08.2020.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donelo je Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti (Pravilnik), koji je stupio na snagu 11. jula 2020. godine. U skladu sa Pravilnikom, svi poslodavci su dužni da donesu plan primene mera za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika, odnosno do 10. avgusta 2020. godine.
Pravilnik se primenjuje na svim radnim mestima u radnoj okolini u kojoj se obavlja rad, izuzev rada na terenu i rada od kuće.
Pravilnik propisuje da plan primene mera obavezno sadrži: (i) preventivne mere i aktivnosti za sprečavanje pojave epidemije zarazne bolesti; (ii) zaduženje za sprovođenje i kontrolu sprovođenja preventivnih mera i aktivnosti; i (iii) mere i aktivnosti za postupanje u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti.
Na osnovu Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu, u slučaju nepostupanja u skladu sa Pravilnikom, nadležni inspektor rada može kazniti za prekršaj, i to: (i) pravna lica u iznosu od 800.000 do 1.000.000 dinara; (ii) preduzetnike u iznosu od 400.000 do 500.000 dinara; (iii) odgovorno lice kod poslodavca u iznosu od 40.000 do 50.000 dinara; i (iv) zaposlene u iznosu od 10.000 do 20.000 dinara. Inspektor rada može takođe zabraniti rad na radnom mestu kod poslodavca, za vreme trajanja okolnosti koje dovode do ugrožavanja bezbednosti i zdravlja zaposlenog.
Za više informacija, kontaktirajte nas na ksenija.sorajic@ksel.rs
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.