13.01.2021.
Početkom decembra 2020. godine, Komisija za zaštitu konkurencije je donela Zaključak kojim je, po službenoj dužnosti, pokrenula postupak protiv Porsche SCG d.o.o. Beograd, Autokomerc d.o.o. Beograd, Autocentar Manik – ACM Preljina, i Bros Auto d.o.o. Niš, radi ispitivanja postojanja restriktivnih sporazuma kojima se ograničava konkurencija na tržištu prodaje motornih vozila u Republici Srbiji.
Naime, Komisija je konstatovala da ugovori za proizvode/automobile marke „Audi“ sadrže odredbu po kojoj uvoznik određuje cene za dalju prodaju vozila, a koja odredba bi predstavljala povredu konkurencije u smislu člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije, odnosno postojanje restriktivnih sporazuma. U navedenom Zaključku navodi se da „ovakve odredbe mogu da naruše i čak eliminišu cenovnu konkurenciju na nivou maloprodaje, odnosno cenovnu konkurenciju koja bi mogla da postoji između dilera ovog brenda kada bi oni samostalno određivali cene u daljoj prodaji“.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.
Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.