29.10.2023.
26. oktobra 2023 Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru („Zakon o katastru“) i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova („Zakon o upisu“).
Ključne novine koje ova dva zakona uvode u sistem evidencije nepokretnosti i prava na njima odnose se na promene u vezi sa katastrom vodova. Naime Zakonom o katastru je između ostalog predviđeno da će katastar vodova sada biti zamenjen katastarom infrastrukture, koji će imati širi obuhvat. Katastar infrastrukture je sada osnovni registar o infrastrukturnim i podzemnim objektima i stvarnim pravima na njima.
Infrastrukturni objekti su podzemni i nadzemni objekti saobraćajne infrastrukture (kopneni, vodni i vazdušni saobraćaj), podzemnih i nadzemnih instalacija (vodova), elektronskih komunikacionih mreža i sredstava, sa pripadajućim uređajima i postrojenjima. U pripadajuće uređaje i postrojenja spadaju uređaji koji su izgrađeni na infrastrukturnom objektu, i koji omogućavaju njegovo funkcionisanje i celishodno korišćenje, a ne mogu se odvojiti od infrastrukturnog objekta bez uništenja ili značajnog oštećenja (potpuno inkorporisani delovi infrastrukturnog objekta). Uređaji koji su izgrađeni na infrastrukturnom objektu i koji omogućavaju njegovo funkcionisanje i celishodno korišćenje, a mogu se odvojiti od infrastrukturnog objekta bez uništenja ili značajnog oštećenja, smatraju se pokretnim stvarima i nisu predmet premera, odnosno upisa u katastar infrastrukture.
Podzemni objekat je samostalan objekat izgrađen u potpunosti pod zemljom. Objekat koji je izgrađen i delimično iznad zemlje predstavlja podzemni objekat ako se njegova funkcionalna namena ostvaruje pod zemljom.
Premer infrastrukturnih i podzemnih objekata finansiraju imaoci prava na infrastrukturnim i podzemnim objektima, lokalna samouprava ili druga zainteresovana pravna i fizička lica. Podaci prikupljeni u postupku premera čine elaborat premera infrastrukturnih i podzemnih objekata i služe za osnivanje katastra infrastrukture.
Nadalje novina koja se uvodi Zakonom o katastru odnosi se na list vodova koji će se sada zvati Izvod iz baze podataka katastra infrastrukture i predstavlja osnovni dokument o infrastrukturnim i podzemnim objektima i stvarnim pravima na njima.
List nepokretnosti će se sada zvati Izvod iz baze podataka katastra nepokretnosti.
Zakon o katastru predviđa da je Republički geodetski zavod dužan da uspostavi informacioni sistem za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata najkasnije do 1. jula 2025. godine.
Infrastrukturne i podzemne objekte koji su upisani u katastar nepokretnosti, Republički geodetski zavod će, kada se uspostavi informacioni sistem za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, po službenoj dužnosti brisati iz katastra nepokretnosti, izmeniti način korišćenja zemljišta (kultura) i upisati u katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, bez donošenja rešenja.
Vlasnici infrastrukturnih i podzemnih objekata, kao i objekata u njihovoj funkciji, koji nisu upisani u katastar nepokretnosti, odnosno katastar vodova dužni su da angažuju ovlašćenu geodetsku organizaciju da izvrši premer tih objekata i da podnesu zahtev za upis u katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, u roku od tri godine od dana osnivanja katastra infrastrukturnih i podzemnih objekata.
Podzakonski akti uskladiće se sa odredbama Zakon o katastru u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a do tada će se primenjivati podzakonski akti koji su doneti do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Katalog šifara i naziva za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata , direktor Republičkog geodetskog zavoda doneće u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakonom o upisu vrše se terminološka usklađivanja u smislu zamene reči katastar vodova rečima katastar infrastrukture.
Jedna novina koju uvodi Zakon o upisu je uređenje unosa jedinstvenog matičnog broja nepokretnosti samim zakonom. Za svaku nepokretnost pojedinačno određuje se i upisuje jedinstveni matični broj nepokretnosti – JMBN i prati životni ciklus nepokretnosti.
Bitno je napomenuti da je postupanje preko e-šaltera izričito ograničeno na profesionalne korisnike.
Značajna novina je i ukidanje prekršajne odgovornosti državnih službenika za propuštanje odlučivanja u roku propisanom zakonom.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.
Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.