Nove mere ekonomske pomoći u vidu direktnih davanja i fiskalnih pogodnosti privrednim subjektima u privatnom sektoru

27.08.2020.

Dana 30.7.2020. godine, Vlada Republike Srbije donela je Zaključak o novim merama ekonomske pomoći privrednim subjektima u privatnom sektoru, koje se sastoje iz direktnih davanja privrednim subjektima i određenim fiskalnim pogodnostima (Zaključak).

      1.  Privredni subjekti koji imaju prava na direktna davanja i fiskalne pogodnosti

Pravo na direktna davanja i fiskalne pogodnosti mogu da ostvaruju samo privredni subjekti u privatnom sektoru i to: (i) rezidentna pravna lica u smislu zakona kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica; (ii) rezidentni preduzetnici; i (iii) ogranci i predstavništva stranih pravnih lica.

Međutim, ovo pravo na direktna davanja i fiskalne pogodnosti može da koristi širi krug privrednih subjekata, u odnosu na privredne subjekte koji su mogli da koriste slične mere na osnovu Uredbe o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 („Sl. glasnik RS“, br. 54/2020 i 60/2020-Uredba).

Tako, pravo na nova direktna davanja i fiskalne pogodnosti mogu da koriste:

  • preduzetnici, mikro, mala i srednja pravna lica kojima su isplaćena direktna davanja u julu, saglasno Uredbi;
  • velika pravna lica koja su ostvarila prava na direktna davanja i fiskalne pogodnosti iz Uredbe;
  • privredni subjekti koji nisu koristili prava na direktna davanja i fiskalne pogodnosti iz Uredbe, i to: (i) privredni subjekti koji su osnovani pre 15.3.2020. godine (koji nisu koristili pravo na direktna davanja i fiskalne pogodnosti iz Uredbe) i (ii) privredni subjekti koji su osnovani nakon 15.3.2020. godine, a zaključno sa 20.7.2020. godine.

Za sva direktna davanja važi pravilo da se ona mogu iskoristiti isključivo za isplatu zarada, odnosno naknadu zarade zaposlenima.

        2.  Vremenski rok za ostvarivanje prava na direktna davanja

Privredni subjekti primljena sredstva po osnovu direktnih davanja mogu da iskoriste najkasnije do 31. 10.2020. godine. Istekom kog roka posebni namenski računi – COVID 19 se gase, a neiskorišćena sredstva sa tih računa prenose se na poseban budžetski račun.

       3.  Fiskalne pogodnosti

Fiskalne pogodnosti propisane Zaključkom se sastoje u:

  • odlaganju dospelosti poreza i doprinosa na zarade, naknade zarada i ličnu zaradu preduzetnika, koje se isplaćuju za avgust mesec;
  • odlaganju dospelosti akontacija poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti preduzetnika, koja dospeva za plaćanja u avgustu (odnosno u septembru).

Međutim, Zaključkom nisu obuhvaćene akontacije poreza na dobit koje plaćaju pravna lica.

        4.  Gubitak prava na direktna davanja i fiskalne pogodnosti

Privredni subjekt gubi pravo na direktna davanja iz budžeta Republike Srbije i fiskalne pogodnosti ukoliko u periodu od 15.3.2020. godine pa do isteka roka od tri meseca od poslednje isplate direktnih davanja, smanji broj zaposlenih za više od 10% ne računajući zaposlene koji su sa privrednim subjektom zaključili ugovor o radu na određeno vreme pre 15.3.2020. godine za period koji se završava u periodu od 15.3.2020. godine do isteka roka od tri meseca od poslednje isplate direktnih davanja. Kako će poslednje direktno davanje biti isplaćeno u septembru, od tog određenog dana isplate u septembru se računa rok od tri meseca. To praktično znači da privredni subjekt neće smeti da smanji broj zaposlenih sve do nekog datuma u decembru 2020. godine

Za više informacija, kontaktirajte nas na selma.mujezinovic@ksel.rsksenija.sorajic@ksel.rs

Još vesti

Novi Zakon o zaštiti potrošača – šta se menja i šta to znači za trgovce i potrošače?

Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.


Saznaj više >
Prikaži sve vesti

5 stvari koje svaki poslodavac treba da zna o novom Zakonu o informacionoj bezbednosti

Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.


Saznaj više >

Digitalno podnošenje zahteva za upis u katastar nepokretnosti

Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.


Saznaj više >