16.09.2020.
U skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji (Zakon), Vlada Republike Srbije donela je novu Uredbu o lokacijskim uslovima (Uredba) koja je stupila na snagu 12 septembra 2020. godine.
Lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa Zakonom.
Zakonom je predviđeno da pribavljanju lokacijskih uslova prethodi pribavljanje informacije o lokaciji kao zvaničnom dokumentu u kome su definisani uslovi izgradnje određenog objekta. Ovim dokumentom su definisani urbanistički parametri (procenat izgrađenosti, indeks izgrađenosti, dozvoljena spratnost budućeg objekta i slično) kao i drugi parametri koji su neophodni projektantu kako bi adekvatno pristupio izradi idejnog rešenja. Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova podnosi se idejno rešenje budućeg objekta.
Neke od novina koje Uredba donosi odnose se između ostalog na sadržinu i dejstvo lokacijskih uslova, postupak i način izdavanja lokacijskih uslova kao i utvrđenje statusa imaoca javnih ovlašćenja nadležnih za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje objekata.
Jedna od novina se odnosi na informaciju o tome da li je u vezi sa izgradnjom objekta ili izvođenjem radova u skladu sa lokacijskim uslovima, do prijave radova potrebno pribaviti od ministarstva nadležnog za poslove životne sredine saglasnost na studiju procene uticaja na životnu sredinu, odnosno odluku da nije potrebna izrada te studije, odnosno informaciju o potrebi sprovođenja procedure procene uticaja na životnu sredinu, a koju nadležni organ pribavlja kroz objedinjenu proceduru od ministarstva nadležnog za poslove životne sredine.
Nadalje, što se tiče dejstva lokacijskih uslova Uredba predviđa da na zahtev jednog ili više podnosilaca zahteva, za jednu katastarsku parcelu može biti izdato više različitih lokacijskih uslova, odnosno uslova za priključenje i projektovanje, u skladu sa planskim dokumentom.
Bilo koje lice, koje ispunjava uslove za izdavanje građevinske dozvole, odnosno rešenja iz člana 145. Zakona, može upotrebiti lokacijske uslove u tu svrhu.
Uredba predviđa i pravo prigovora na lokacijske uslove.
Na izdate lokacijske uslove podnosilac zahteva može podneti prigovor u roku od tri dana od dana dostavljanja, preko prvostepenog organa nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću, a ako je lokacijske uslove izdalo nadležno ministarstvo ili nadležni organ autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi, odnosno pokrajinskoj vladi.
Prigovor na lokacijske uslove može podneti i nadležni urbanistički inspektor, u skladu sa Zakonom.
Intersantna novina koju donosi Uredba je utvrđenje statusa imaoca javnih ovlašćenja. Naime, Uredba predviđa da status imaoca javnih ovlašćenja, nadležnog za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje po konkretnom zahtevu za izdavanja lokacijskih uslova, nadležni organ utvrđuje na osnovu:
1) zakona kojim je imaocu javnih ovlašćenja poverena ta nadležnost;
2) odluke jedinice lokalne samouprave, odnosno grada ili autonomne pokrajine, kojim se tom pravnom licu, organu ili organizaciji poveravaju nadležnosti u oblasti izdavanja uslova za projektovanje i priključenje, paralelno vođenje i ukrštanje za potrebe izdavanja lokacijskih uslova u postupku objedinjene procedure.
Dodatno Uredba predviđa da nadležna ministarstva vode spisak organa, organizacija i pravnih lica kojima su ovlašćenja za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje poverena zakonom koji je u njihovoj nadležnosti.
Jedinice lokalne samouprave, grad i autonomna pokrajina vode spisak organa kojima su poverili ovlašćenja za izdavanje uslova za projektovanje i priključenje iz njihove nadležnosti.
Za više informacija, kontaktirajte nas na selma.mujezinovic@ksel.rs
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.