23.05.2022.
Komisija za zaštitu konkurencije (Komisija) je izvršila nenajavljeni uviđaj i pokrenula ex officio postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv privrednog društva Polet-keramika Novi Bečej, radi ispitivanja postojanja restriktivnog sporazuma iz člana 10. Zakona o zaštiti konkurencije, kojim se ograničava konkurencija na tržištu veleprodaje keramičkih pločica u Srbiji.
Komisija je sprovela analizu stanja konkurencije u kanalima distribucije keramičkih pločica i sanitarija u periodu od 2018. do 2020. godine. Tokom sektorske analize pribavila je ugovore o kupoprodaji koje je proizvođač Polet-keramika Novi Bečej sklapala sa kupcima za dalju prodaju (kao što su Koral Pančevo, Ornament Veternik, Raša Župski Aleksandrovac, Merkur-komerc Zrenjanin, Noks n.j. Zemun, Unimetal plast BiH). Analizom odredaba ugovora, kao i njihovih priloga i aneksa, uočene su odredbe koje upućuju na postojanje prakse poznate kao utvrđivanje cena u daljoj prodaji od strane proizvođača/prodavca, kojom se kupac ograničava da samostalno i nezavisno donosi poslovne odluke koje se odnose na cenovnu politiku, što je restriktivni sporazum koji predstavlja povredu konkurencije iz člana 10. Zakona.
Naime, član 14. ugovora o kupoprodaji koje je Polet keramika zaključila sa svojim kupcima sadrži sledeće: „Kupcu se preporučuje da maloprodajne cene kako u svojim maloprodajama tako i u maloprodajama u svojoj prodajnoj mreži formira po važečem cenovniku prodavca. Pridržavanje preporučenih maloprodajnih cena je u interesu i kupca i prodavca. Ukoliko se kupac ne pridržava preporućenih maloprodajnih cena prodavac zadržava pravo da reaguje u cilju održavanja stabilnosti tržišta.“ Daljom analizom utvrđeno je da je prilozima A ugovora koji sadrže citirani član 14. ugovoren osnovni rabat na čitav asortiman Polet keramike u visini od 29% te da se isti na fakturi iskazuje u koloni kao „stimulativni rabat“. Kako je navedeno u Zaključku Komisije, ovakve odredbe upućuju na pretpostavku da visina rabata uz ugovore predstavlja podsticaj za poštovanje preporučenih maloprodajnih cena, naročito kada se isti uporede sa ugovorom o kupoprodaji – izvoz, koji ne sadrže odredbu člana 14. i aneksom predviđaju niže iznose rabata (15%).
Na Komisiji je sada postupak ispitivanja i utvrđivanja činjeničnog stanja, kao i okončanja postupka u kome će doneti konačnu odluku da li je ili nije predmetnim ugovorima i praksom učesnika povređena konkurencija na relevantnom tržištu.
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.