09.11.2020.
24. oktobra 2020. godine stupila je na snagu Uredba Vlade Republike Srbije o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći kroz dokapitalizaciju učesnika na tržištu radi otklanjanja poremećaja u privredi prouzrokovanih epidemijom zarazne bolesti COVID-19 („Sl. glasnik RS“, br. 126/2020) (“Uredba”), a koja će važiti do 31. decembra 2021. godine.
Uredbom su propisani uslovi za dodelu državne pomoći kroz dokapitalizaciju učesnika na tržištu koji nisu bili u teškoćama na dan 31. decembra 2019. godine *, koji bi bez intervencije države prekinuli poslovanje ili bi se suočili sa ozbiljnim poteškoćama u poslovanju, te da je u interesu države da se interveniše, kao i da učesnik na tržištu nije u mogućnosti da pribavi finansiranje na tržištu po pristupačnim uslovima, a postojeće horizontalne mere državne pomoći za otklanjanje štetnih posledica ili likvidnost učesnika na tržištu nisu dovoljne da bi se osigurala održivost korisnika državne pomoći.
Uredba se ne primenjuje na učesnike na tržištu finansijskih usluga.
Državna pomoć kroz dokapitalizaciju može se dodeliti pojedinačno ili u kombinaciji primenom dva tipa instrumenata: (1) vlasničkim instrumentom, izdavanjem običnih ili preferencijalnih akcija, odnosno na drugi način kojim se direktno stiče udeo u kapitalu; (2) kroz ostvarivanje prava na učešće u dobiti, sporazumom o „tihom“ partnerstvu bez učešća u upravljanju, konvertibilnim osiguranim ili neosiguranim obveznicama, varantima, odnosno drugim instrumentom kojim se indirektno stiče udeo u kapitalu.
Iznos državne pomoći kroz dokapitalizaciju ne sme preći iznos koji je neophodan za uspostavljanje strukture kapitala koja je prethodila izbijanju epidemije virusa COVID-19, odnosno stanja na dan 31. decembra 2019. godine.
Takođe, previđeno je i da korisnik u svakom trenutku može da otkupi udeo u kapitalu koji je država stekla po osnovu državne pomoći kroz dokapitalizaciju, kao i da država može u bilo kom trenutku prodati svoj kapital po tržišnoj ceni kupcu koji nije korisnik dokapitalizacije.
Uredba sadrži i odredbe koje se tiču upravljanja i sprečavanja neprimerenog narušavanja konkurencije. Naime, predviđeno je da državna pomoć ne sme da se koristi u cilju ubrzanog širenja poslovanja, niti preuzimanja povećanih rizika u poslovanju, kao i da nije dozvoljeno sticanje više od 10% udela u konkurentu ili drugim učesnicima na tržištu u istoj ili sličnoj delatnosti, uključujući i vertikalno povezano tržište koje podrazumeva učesnike koji posluju na različitom nivou lanca proizvodnje i prometa, sve dok najmanje 75% iznosa mere dokapitalizacije ne bude otkupljeno ili prodato, sa izuzetkom da se može steći više od 10% udela kod učesnika koji posluju na vertikalnom tržištu koje je povezano sa delatnošću korisnika, ako se na takav način osigurava održivost korisnika.
Nadalje, ako državna pomoć kroz dokapitalizaciju nije otkupljena (otplaćena), korisnik ne može vršiti isplatu dividende ili dobiti odnosno otkupiti akcije izuzev državnog udela po osnovu državne pomoći kroz dokapitalizaciju. Bonusi, druge varijable ili uporedive naknade zaposlenima nisu dozvoljene sve dok najmanje 75% državne pomoći kroz dokapitalizaciju nije otkupljeno.
Uredba takođe predviđa i da je korisnik dužan da izradi izlaznu strategiju države iz učešća proistekog dokapitalizacijom ako je vrednost državne pomoći viša od 25% kapitala korisnika u trenutku dodele državne pomoći, osim u slučaju da se vrednost udela države po osnovu dokapitalizacije smanji ispod 25% vlasničkog kapitala u roku od 12 meseci od dana dodele državne pomoći.
Prema Uredbi državna pomoć se ne može dodeliti posle 30. septembra 2021. godine.
Za više informacija, kontaktirajte nas na selma.mujezinovic@ksel.rs
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.
Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.