24.06.2026.
Sajber napadi, ransomware incidenti, curenje podataka i prevare putem elektronske pošte više nisu problemi rezervisani samo za velike korporacije. Sve veća digitalizacija poslovanja dovela je do toga da informaciona bezbednost postane jedno od ključnih pitanja upravljanja rizicima u svakoj organizaciji.
Upravo zbog toga donet je novi Zakon o informacionoj bezbednosti, koji značajno proširuje obaveze kompanija i približava domaći regulatorni okvir evropskim standardima, a pre svega sa evropskom NIS2 Direktivom, koja postavlja viši nivo obaveza u oblasti sajber bezbednosti.
U nastavku izdvajamo pet najvažnijih stvari koje bi svaki poslodavac trebalo da zna.
Jedna od najznačajnijih promena jeste činjenica da odgovornost za informacionu bezbednost više nije isključivo na IT sektoru.
Novi pristup podrazumeva aktivno uključivanje rukovodstva u upravljanje sajber rizicima, donošenje bezbednosnih politika i obezbeđivanje adekvatnih resursa za zaštitu informacionih sistema. Drugim rečima, informaciona bezbednost postaje deo korporativnog upravljanja.
Novi zakon proširuje krug subjekata koji imaju obavezu primene mera informacione bezbednosti.
Pored tradicionalnih operatora kritične infrastrukture, obaveze mogu obuhvatiti i privredna društva koja posluju u oblastima od posebnog značaja za privredu i društvo, uključujući digitalne usluge, proizvodnju, logistiku, zdravstveni sektor i druge delatnosti.
Zbog toga je važno da svaka kompanija proceni da li potpada pod režim novih zakonskih obaveza.
Organizacije će morati da identifikuju potencijalne pretnje, procene rizike i uspostave odgovarajuće tehničke i organizacione mere zaštite.
To podrazumeva:
Cilj nije samo formalno ispunjavanje zakonskih zahteva, već povećanje otpornosti organizacije na bezbednosne incidente.
U slučaju ozbiljnog sajber incidenta, kompanije će imati obavezu da o tome obaveste nadležne organe u zakonom propisanim rokovima. Pravovremeno prijavljivanje omogućava bržu reakciju, smanjenje posledica i efikasniju koordinaciju između institucija i privrednih subjekata.
Neprijavljivanje incidenata može predstavljati osnov za prekršajnu odgovornost.
Bez obzira na nivo tehničke zaštite, ljudska greška i dalje predstavlja jedan od najčešćih uzroka bezbednosnih incidenata. Zbog toga će kompanije morati da posvete veću pažnju edukaciji zaposlenih, podizanju svesti o sajber rizicima i uspostavljanju jasnih pravila za korišćenje informacionih sistema.
Obuke iz oblasti informacione bezbednosti postaju važan deo ukupnog compliance sistema svake organizacije.
Kako bi se na vreme pripremili za nove obaveze, poslodavci bi trebalo da:
Zakon uvodi kratak rok za dostavljanje obaveštenja o incidentima, pa operatori moraju da dostave obaveštenje o incidentu koji može imati značajan uticaj na narušavanje informacione bezbednosti bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata od kada su saznali za incident.
Za donošenje akta o proceni rizika i akta o bezbednosti IKT sistema od posebnog značaja predviđen je rok od 18 meseci od dana stupanja na snagu novog Zakona.
Zakon predviđa efikasnije mehanizme nadzora, kao i prekršajne sankcije za subjekte koji ne sprovode propisane mere ili ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze.
Kompanije koje blagovremeno uspostave odgovarajuće procedure i razviju kulturu informacione bezbednosti biće u značajno boljoj poziciji da odgovore na izazove modernog poslovanja.
Odricanje od odgovornosti: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet.
Od 1. januara 2027. godine privredni subjekti u Srbiji razvrstavaju se po novoj Klasifikaciji delatnosti – KD 2025. Vlada je donela novu Uredbu o klasifikaciji delatnosti, objavljenu u „Službenom glasniku RS“ br. 91/2026 od 23. septembra 2026. godine.
Dosadašnja klasifikacija važi od 2010. godine i bila je usklađena sa evropskim standardom NACE Rev. 2. Evropska unija je od 1. januara 2025. prešla na novu verziju, NACE Rev. 2.1, koja bolje odražava digitalnu ekonomiju, platforme i posredničke usluge. KD 2025 je srpska verzija tog standarda.
Za većinu privrednih subjekata promena će proći bez ikakve radnje sa njihove strane. Ipak, u pojedinim delatnostima stara šifra se deli na više novih, i tu je potrebno proveriti da li je APR dodelio odgovarajuću šifru.
Digitalizacija trgovine i sve veći broj online kupovina doveli su do potrebe za modernizacijom potrošačkog prava u Srbiji. U tom kontekstu donet je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi značajne izmene u načinu na koji se uređuju odnosi između trgovaca i potrošača.
Izmenama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti iz 2023. godine uvedena je obaveza da se svi zahtevi koji su u nadležnosti Službe za katastar nepokretnosti podnose isključivo u elektronskoj formi, putem platforme e-Šalter.